Danas je Vaskrs
Aktuelno, Srbija i region, Vesti — By taty on May 5, 2013 9:09 am
Pravoslavne crkve i vernici obeležavaju Vaskrsenje Hristovo, hrišćanski praznik nad praznicima koji je osnova novozavetne propovedi i vere u spasenje.
Patrijarh srpski Irinej služio je u Hramu Svetog Save na Vračaru vaskršnju liturgiju koja je počela u ponoć, crkvenim zvonima, litijom i prvom molitvom pred zatvorenim vratima Hrama, čime je počelo obeležavanje Vaskrsa.
“Neka radost vaskršnjih praznika ispuni domove, nek unese trajnu radost u njih, a pre svega u vaša srca, jer ako je u srcima, biće i u vašim domovima, tamo gde radimo i živimo, na svakom mestu”, rekao je patrijarh.
Liturgiji u Hramu Svetog Save, pored velikog broja vernika, prisustvovali su premijer Ivica Dačić, savetnik predsednika Oliver Antić, državni sekretar u MUP-u Vladimir Božović, direktor Kancelarije za vere Mile Radojević, princeza Jelisaveta Karađorđević, kao i predstavnici verskih zajednica.
Vaskrs se proslavlja u svim hramovima Srpske pravoslavne crkve u zemlji i regionu, kao i pravoslavnim crkvama širom sveta.
Za Vaskrs se prva molitva služi pred zatvorenim vratima hramova koja se otvaraju tačno u ponoć kada se prvi put posle Velikog petka i Velike subote, u znak radosti vaskrsenja oglašavaju prva zvona.
Uz prazničnu liturgiju, u svim hramovima Srpske pravoslavne crkve čita se poslanica patrijarha Irineja.
Put spasenja ljudskom rodu
Suštinu i načelo hrišćanske vere objasnio je sveti apostol Pavle čija je propoved osnažila i usmerila novozavetnu veru.
U pravoslavnim hrišćanskim crkvama se na Vaskrs otvaraju Carske dveri na oltaru čime se simbolično ukazuje da je Isus svojim vaskresenjem pobedio tamu i smrt i otvorio rajska vrata i put spasenja čitavom ljudskom rodu.
Prema jevanđeljima, događaj se zbio na grobu Hristovom, a radosnu vest je ženama mironosicama, “Mariji Magdaleni i drugoj Mariji”, saopštio anđeo blagovesnik Gavrilo.
“A lice njegovo bijaše kao munja i odjelo njegovo kao sneg”, zapisao je jevanđelist Matej opisujući arhangela Gavrila koji sedi na “grobnom kamenu” i pokazuje prstom na prazan grob.
Prema odlukama Nikejskog sabora (325. godine) koje do danas poštuju sve pravoslavne crkve, Vaskrs treba slaviti u prvu nedelju punog meseca posle proleće ravnodnevnice, ali obavezno posle jevrejske Pashe.
Prema hrišćanskom predanju, Isus je umro u dane Pashe pa se u nekim jezicima ovaj naziv zadržao i za praznik njegovog Vaskrsenja. Poznato je takođe da su rođenje Isusa Hrista, njegovo stradanje i vaskresnje najavili starozavetni proroci koji će, kako propoveda hrišćanstvo, opet doći da najave njegov drugi dolazak među ljude.
Simbol obnavljanja prirode i života
Vaskrs je pokretan praznik, koji se određuje prema prirodnom kalendaru i uvek se vezuje za nedelju sa odstupanjem od 35 dana – od 4. aprila do 8. maja.
Vaskršnje slavlje je za vernike kraj Velikog posta, a prvi mrsni zalogaji su vaskršnja jaja koja, se prema drevnom običaju, farbaju u crveno kao simbol prolivene krvi Hristove.
Prema predanju, prva jaja je caru Tiberiju poklonila Marija Magdalena koja je u Rim došla sa porukom o Vaskrsenju.
Jaje je simbol obnavljanja prirode i života, vaskršnje crveno jaje znači radost i za one koji ga daju i koji ga primaju.
Prvo obojeno jaje, ostavlja se na stranu do idućeg Vaskrsa i zove “čuvarkuća”.
Na pravoslavnim vaskršnjim ikonama i freskama slika se blagovesnik Gavrilo na grobnom kamenu, a najlepša predstava sačuvana je u manastiru Mileševi kraj Prijepolja, zadužbini srpskog kralja Vladislava iz 1234. godine, koja je proglašena za sliku prethodnog milenuijuma.
Vaskrs hrišćani slave tri dana, pa su u kalendaru SPC crvenim slovom obeleženi Vaskršnji ponedeljak i Vaskršnji utorak.
U SPC pravoslavni vernici razmenjuju pozdrave – Hristos vaskrse! Vaistinu vaskrse!
(RTS)
0 Komentara
Budite prvi i ostavite komentar.